24. 02. 2014. 07:39h
|
R. Lončar - Vesti
| foto: Z. Vicelarević, A. Čukić
Dijaspora i Srbija (1): Šalji devize i ne glasaj
Odnosi Srbije i njene dijaspore od
završetka Drugog svetskog rata do danas prošli su kroz razne faze, počev
od uhođenja, te lova i likvidacija antikomunističkih emigranata tokom
Brozove Jugoslavije, preko statusa ovce za šišanje u doba vladavine
Slobodana Miloševića, pa do omalovažavanja i ucenjivanja u novije vreme,
uprkos tome što država Srbija na papiru donosi zakone, strategije i
akcione planove vezane za poboljšanje odnosa sa sopstvenim rasejanjem.
Skupština dijaspore sa predstavnicima svetovne i duhovne vlasti u Beogradu
Srpska dijaspora živi u oko 100 zemalja sveta gde je veliki broj
poslovnih ljudi srpskog porekla koji poznaju prilike u državama u kojima
žive i rade, pa to njihovo iskustvo i spremnost da sarađuju treba
iskoristiti za dobrobit Srbije.
Pre četvrt veka, kada je u Srbiji rasejanje pljačkano preko zajma
za privredni preporod, uzurpirane stare devizne štednje, ali i
mešetarskih banaka Dafine i Jezde, često je sunarodnicima u svetu
poručivano u stilu: "Vi imate novac a mi pamet, šaljite pare i ne
pitajte kako se troše".
Najznačajniju ulogu u očuvanju identiteta srpskog rasejanja imala
je Srpska pravoslavna crkva koja okuplja naše ljude u velikom broju
parohija širom sveta. Tokom 20. veka, uprkos crkvenom raskolu u
rasejanju, SPC je bila najvažnija integrativna ustanova i most između
matične države i dijaspore. Crkva je čuvala pored vere, nacionalnu
kulturu, jezik i običaje.
RASEJANJE SRBIJE |
* Dijaspora u Evropi 1,5 miliona |
* Dijaspora u prekookeanskim zemljama 2 miliona |
* Dijaspora u regionu 1,6 miliona |
Počev od 1949. godine kada je u Beogradu osnovano Društvo iseljenika
povratnika, koje je 1951. preimenovano u Maticu iseljenika Srbije pod
okriljem tadašnjeg državnog Socijalističkog saveza radnog naroda i bilo
na budžetu sve do 2004. godine, vlast u Srbiji nastojala je da kanališe
odnos sa iseljeništvom, ali do danas Srbija nema precizne podatke o
broju svojih sunarodnika širom sveta, jer nikad nije urađen sveobuhvatni
popis.
- Na osnovu naših istraživanja u dijaspori živi 3-4 miliona, što
znači da gotovo trećina stanovništva živi izvan granica Srbije. Kao
glavni razlog iseljavanja navodi se ekonomski, ali su u nekim periodima i
više od ekonomskih uticali razni drugi faktori, politički sukobi i
unutrašnje podele, ratovi, prekrajanje granica (raspad SFRJ i time
pretvaranje Srba iz bivše SFRJ u pripadnike nacionalne manjine). Prema
geografskim odrednicama, oko 1,5 miliona naših ljudi živi u zemljama
Evrope, dok se još oko milion nalazi u prekookenaskim zemljama. U
pitanju je pretežno staro iseljeništvo, politička emigracija posle 1945.
i njihovi potomci ali i građani Srbije koji su emigrirali posle 1990.
godine, uglavnom mladi i visokoobrazovni kadar.
Raspadom SFRJ broj pripadnika srpskog naroda koji živi van njenih
granica se povećao i ta kategorija stanovništva obuhvaćena je zakonskom
definicijom "Srbi u regionu", njih skoro dva miliona - navodi Vukman
Krivokuća, pomoćnik direktora vladine Kancelarije za saradnju sa
dijasporom i Srbima u regionu. On smatra da dijaspora predstavlja
ogroman ali nedovoljno iskorišćen ljudski, politički, kulturni i
ekonomski potencijal.
Glasačko mesto u Frankfurtu 2012. godine
Jedan od najvećih problema Srbije je odlazak visokoobrazovnih ljudi, a
glavni razlog za to je što su u matici mogućnosti zapošljavanja veoma
male a mogućnosti za rad i napredovanje daleko iza uslova u razvijenim
zemljama. S druge strane, ekonomske, naučne, političke i kulturne veze
pripadnika dijaspore, njihova znanja i iskustva rada i življenje u
državama EU i drugim zemljama mogu da daju veliki doprinos bržem ulasku u
EU.
Prema podacima Svetske banke, Srbija je po obimu doznaka među 11
najvećih primalaca doznaka na svetu, a po učešću doznaka u bruto
društvenom proizvodu nalazi se na 8. mestu na svetu. Najveći prihod
deviza već tradicionalno dolazi upravo iz Nemačke.
- Činjenica da doznake iznose 13,8 odsto bruto društvenog
proizvoda dovoljno govori o ekonomskom potencijalu naše dijaspore.
Nažalost, taj novac odlazi u potrošnju (90 odsto) a veoma mali procenat u
investicije. Preduzetnici i investitori iz dijaspore mogu imati
krucijalnu ulogu u prenošenju novih ideja i načina poslovanja u svoju
otadžbinu. Sa njihovim znanjem i njihovim spajanjem u lokalne prilike
oni mogu pomoći da se ubrza usvajanje i prihvatanje pozitivnih promena.
Po našim istraživanjima, više od 90 odsto naših ljudi ulaže u mesta svog
porekla, samo 10 odsto naših poslovnih ljudi ulaže u druge sredine.
Ali, postoji nekoliko značajnih momenata koji su veoma važni za bilo
koja strana ulaganja, ne samo u našoj zemlji nego i u svetu, a to su:
politička stabilnost; pravna sigurnost, podrške razvojnih banaka,
birokratija, korupcija i infrastruktura - naveo je Krivokuća.
Bivši konzul Srbije u Čikagu Desko Nikitović kaže da se nemar
matice prema rasejanju između ostalog vidi i prilikom svakih izbora:
- Dijaspori nikada nije omogućeno da iskoristi svoje pravo glasa.
Nekoliko puta je improvizovano glasanje u našim DKP-ima, međutim samo
nekoliko stotina ljudi je glasalo. Danas u eri informacionih
tehnologija, kada prosečna kompanija u svetu ima nekoliko puta više
klijenata nego što Srbija ima stanovnika, dešavalo se da ljudi
jednostavno nisu u biračkom spisku. Da ironija bude veća, čak i radnici u
našim ambasadama i konzulatima nisu bili u spisku, da ne pričamo o
nekome ko u dijaspori živi 40 ili 50 godina. Ovo ne može biti nečija
nesposobnost, radi se o nedostatku volje da se izborni proces prilagodi
potrebama svojih državljana. Ako očekujete od građana da doprinose
prosperitetu države, omogućite im učešće u demokratskom procesu. Srbija
je, nažalost, partijska država, pa pošto dijaspora nije stranka, to
znači da njihova prava niko neće zaštititi.
http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/384138/Dijaspora-i-Srbija-1-Salji-devize-i-ne-glasaj